Povijest vina


3. априла 2018. Facebook Twitter LinkedIn Google+ Zanimljivosti


Zasigurno nema osobe koja u svome životu nije popila barem čašu vina. Štoviše mnogima je to i omiljeno alkoholno piće, ali koliko zapravo znamo o vinu? Vino je jedan od najstarijih i najdugovječnijih poljoprivrednih proizvoda čija popularnost seže čak i do antičkih grčkih i rimskih bogova. Vino je i danas jedno od najpopularnijih pića, a neizostavni je dio europske i svih mediteranskih kuhinja. Ono što zasigurno znate jest da je ime nastalo po vinovoj lozi, jer se vino i dobiva upravo fermentacijom grožđa, ploda vinove loze. Danas postoje i vina od drugih proizvoda, a upravo po njima i dobiju ime, kao npr. kupinovo ili ružino vino. No, kako bismo se bolje upoznali s poviješću mnogima dragog pića, zavirimo i u njegovu povijest.

Daleko u prošlost

Želimo li pronaći početke proizvodnje vina i sadnje vinove loze, tada uistinu moramo zaviriti daleko i duboko u prošlost. Možda bi samo rijetki pogodili da povijest vina seže čak do 5800. godine prije Krista! Dakle, prije skoro 8 tisuća godina ljudi su svjesno sadili vinovu lozu na području današnje Gruzije. Što se tiče drugih područja, dokazano je kako se u Sumeru uzgajala vinova loza od 5. st. pr. Kr., a zatim stoljeće kasnije u starom Egiptu te ubrzo potom i na Kreti. U babilonskoj mitologiji Gilgameš je čak i prezentirao vino te njegovu uporabu. U Europu je vinova loza stigla najkasnije 400. godine pr. Kr. i to u Francusku, koja i danas pripada u 14 vodećih svjetskih proizvođača vina.

Legenda o nastanku vina

Možda se nikada niste zapitali koja je zemlja preteča vina ili ste pomislili na Francusku, Italiju, no prema povijesnim istraživanjima vino se najprije razvilo u Perziji. Kao i za svaki drugi događaj i otkriće, tako i o ovome postoji legenda. Perzijski kralj Dschamschid, koji je živio čak 2500 godina prije, posjedovao je grože koje je odlučio skladištiti u podrum. Budući da je grožđe ostalo duže vremena tako skladišteno, a vladale su velike vrućine, pretvorilo se u vino. Najprije su kraljevi podanici mislili da su grožđe obuzeli zli dusi te ga uništili. Kraljica, koja je bolovala od nesnosnih migrena, odlučila se napiti tog zaposjednutog pića kako bi izvršila samoubojstvo, ali ne samo da ju piće nije ubilo, nego je nestala glavobolja, a ona znatno promijenila raspoloženje. Tako je prema legendi vino postalo službeno piće.

Dolazak vina na naša područja

Da je u antičkoj Grčkoj vladao hedonizam, to skoro svatko zna. Imali su čak i svoga boga vina Dioniza. No, upravo kovanice koje su iz 4. st. pr. Kr., a prikazuju grčke pehare za vino i imaju ugravirane grozdove, pronađene su i na otoku Visu. A samo dva stoljeća poslije grčki pisac Atheainos u svojim zapisima spominje i znamenito viško vino te možemo zaključiti kako je vino i na području Hrvatske već najmanje 2200 godina. No, širenje vina i vinske kulture u Hrvata ipak su promicali sami Rimljani, pa je rimski car Klaudije dao zasaditi cijelu moslavačku goru vinogradima koja je njemu u čast i nazvana Mons Claudius. Danas se u Hrvatskoj na popisu zaštićenih vinskih vrsta nalazi njih čak 697, a 76 smatra se elitnim te je i Hrvatska na popisu 14 najuspješnijih vinskih proizvođača u svijetu.

Komentara